74-325 74-343 98-372 C2180-278 C4040-221 300-320-dumps sy0-401-dumps 210-065-vce pw0-071-practice-test 200-120-ccna-cost c_hanaimp142-dumps 77-427-exam 9l0-066-pdf sale-C9560-503 a00-211-pdf 070-331-dump 352-001-pdf 1z0-047-pdf h12-224-dumps og0-093-dumps-free 400-101-dumps 1v0-605-pdf sale-C2090-620 1z0-242-pdf 70-470-exam 70-466 MB7-702 70-417 74-335 C_HANATEC131 300-320-dumps sy0-401-dumps 210-065-vce pw0-071-practice-test 200-120-ccna-cost c_hanaimp142-dumps 77-427-exam 9l0-066-pdf sale-C9560-503 a00-211-pdf 070-331-dump 352-001-pdf 1z0-047-pdf h12-224-dumps 070-462-exam-dumps og0-093-dumps-free C2090-303 070-243 070-417 1Z0-060 2V0-621 300-320-dumps sy0-401-dumps 210-065-vce pw0-071-practice-test 200-120-ccna-cost c_hanaimp142-dumps 77-427-exam 9l0-066-pdf sale-C9560-503 a00-211-pdf 070-331-dump 352-001-pdf 1z0-047-pdf h12-224-dumps 070-462-exam-dumps og0-093-dumps-free C2090-303 070-417 1Z0-060 70-460 70-487 M70-301 MB6-869 1Z0-144 1Z0-599 400-051 70-458 810-420 C_TBW45_70 C2090-540 C2180-276 C4090-452 EX0-001 HP2-E59 1Z0-061 220-801 640-911 70-680 C_TSCM52_66 070-331 312-50v8 070-467 1Z0-485 640-864 70-465 70-687 300-320-dumps sy0-401-dumps 210-065-vce pw0-071-practice-test 200-120-ccna-cost c_hanaimp142-dumps 77-427-exam 9l0-066-pdf sale-C9560-503 a00-211-pdf 070-331-dump 352-001-pdf 1z0-047-pdf h12-224-dumps 070-462-exam-dumps og0-093-dumps-free 70-484 70-498 70-646 98-361 98-366 A30-327 C_BOE_30 C_TSCM42_66 C2010-597 C2020-632 C2020-701 C2020-703 C2040-408 C2040-988 C2070-581 C2150-195 C2160-667 C2180-274 C4040-226 C4090-453 CAS-001 CSSLP C-TERP10-60 E20-018 E20-918 JN0-360 MSC-321 P2080-088 PC0-001 PEGACSA-v6.2 3I0-012 500-051 640-875 640-916 642-427 642-647 642-691 650-663 700-037 70-247

by

In:

Comments Off on Glazba-Kreiranje,intepretiranje, slušanje

Moje dugogodišnje bavljenje glazbom prvo amaterski, a kasnije i profesionalno dalo mi je puno puta za vidjeti kako je kreativnost koju pruža glazba, a koju si možemo pokloniti zaista jak medij. Glazba je pokretač skupina, ona je jako dobra zabava, otvara naše srce i kroz nju lakše izražavamo naše emocije.

Mnogo puta sam doživjela, a to govorim i iz osobnog iskustva kako se ljudi nakon bilo kojeg načina bavljenja glazbom, pokusa ili nastupa osjećaju ispunjeni. Mislim da upravo ono što do te ispunjenosti dovodi je slobodan protok emocija koji nam omogućuje upravo uživanje u glazbi.

Takav protok emocija možemo doživjeti u slučaju da glazbu samo slušamo, interpretiramo ili ju kreiramo.

 

SLUŠANJE

Svi mi u sebi nosimo glazbu. To svakako potvrđuje i činjenica da često prije nego popijemo jutarnju kavu ili čaj pustimo glazbu. Glazba je sastavni dio našeg života.  S njom smo usko povezani. Ona prati naše odrastanje i sazrijevanje i u različitim životnim dobima srećemo  nove i različite izvođače ili različite žanrove glazbe koje upoznajemo i za koje se vežemo.

Na glazbu možemo jako emocionalno reagirati. Njen trenutak  ponekada može u nama osloboditi lavu zadržanih emocija koje napokon uz sigurnost glazbe možete pustiti. Ona je sigurna podrška i siguran okidač za puštanje emocija. Uz glazbu je protok emocija lakši, a ona nas i puni.
To potvrđuju one pjesme ili skladbe koje stalno slušate, ponekad i godinama, možda ne znate zašto, ali se jednostavno nakon toga osjećate bolje.
Slušanje glazbe je lako dostupno, ali najviše što možemo ostvariti za sebe u slušanju glazbe jest da ju koncentrirano slušamo. Tako ćemo bolje čuti tekst, melodiju, instrumentaciju,   a napokon i sami sebi dozvoliti da nas glazba dotakne. Možemo reći da je važno da dopustite glazbi da dođe do vas.

INTEPRETIRANJE

Glazbu možemo i interpretirati. Ne morate biti školovani glazbenik ili poznavati note da biste interpretirali glazbu. Možete jednostavno pjevati.  Sve organa koje koristimo za govor koristimo i za pjevanje, stoga svi koji mogu govoriti mogu i pjevati. Nemojte se opterećivati sluhom…ili time što vam to ne zvuči kao na snimci. To nije važno. Važno je da pustite svoje emocije kroz vaš glas, a da vam pri tome od vibracija glasa zavibrira cijelo tijelo. Budite mokri od pjevanja… uživajte u svojem glasu i u njegovim  visinama i dubinama.

Ako ste ljubitelji ritma, jednostavno uzmite neke udaraljke i svirajte uz glazbu. Mijenjajte ritmičke obrasce, igrajte se različitim zvukovima i instrumentima koje možete i samo načiniti.

Ako imate želju koristite i melodijske instrumente. Izvadite svoju staru prašnjavu gitaru iza ormara i naučite par akorda svoje najbolje pjesme i sami svirajte i pjevajte.

U blizini vas sigurno postoji i neka radionica ili škola za gitaru ili neki drugi instrument. Pustite glazbu sebi i pronađite sebe u interpretiranju glazbe. To ne mora biti visoko kvalitetno, ali uz malo vježbe i iskrenih emocija sigurno doći ćete do novih spoznaja o sebi, a i osjećat ćete se bolje.

Neka to bude Vaša nova igra.
Postoji još jedan vid interpretiranja glazbe, a ona se odnosi na grupno muziciranje, zborove i orkestre.

Gotovo svako mjesto ima neki zbor,  limeni puhački ili tamburaški orkestar. To su uglavnom amaterske skupine ljudi koji isto uživaju u sviranju i muziciranju.

Možda je baš to neka vaša neostvarena želja.

KREIRANJE

Kreatori glazbe su kompozitori ali i mi možemo mi biti kreatori glazbe. Naravno da je za to potrebna i jedna određena razina vještine i znanja, ali ako ju imate, pokušajte napisati svoju skladbu.

Kreiranje ne mora biti nešto što će biti hit, nego nešto što proizlazi iz Vas samih.
Možete napisati sami tekst i smiliti melodiju. To će biti vaša pjesma. I može zvučati upravo onako kako vi želite.

 

 

Apr 24

Glazba

by

In:

Comments Off on Glazba

GLAZBA

Oduvijek je glazba ima moć potaknuti  ili smiriti, razgaliti ili rasplakati ljudska srca. Stvar je bila samo trenutka, trenutka u kojem je ona protjecala svojim ritmom, melodijom i harmonijom, njenim osnovnim elementima .  U nizu umjetnosti  upravo je glazbi pripalo prvo mjesto, a važna je sastavnica kazališne umjetnosti, filma i plesa.  Možda je teško definirati glazbu jer je ona toliko raširena što kroz povijesnu konstantu što kroz socijalne aspekte, ali,  uvijek  je bila tu.
Na početku, u prapovijesno vrijeme, služila je kao magijsko sredstvo, kasnije kao pomoć nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom lovu), uzdizanju borbenog duha, domoljubnih osjećaja i pomoć pri radu u koji je unosila radost i ritam.

Sve ove činjenice nisu se baš do dan danas puno promijenile,  jer se značenje i svrha glazbe duboko ukorijenila u mnoge životne obrede i običaje postajući važan čimbenik i danas , milijunima godina poslije, znajući da je od tada pa do danas u svim aspektima razvoj glazbe golem. Ta činjenica da ona pripada svakom čovjeku i prati ga kroz sve faze njegova života,do njegove smrti, naravno zavisno o kulturi i socijalnim aspektima, govori o njenoj velikoj važnosti i moći koju ona ima.

Možemo reći da je glazba umjetnost koja se izražava pjevanjem i/ili sviranjem tonova i raznih zvukova, šumovima i tišinom između njih.
Niz je instrumenata koji su se kroz povijest razvijali do dan danas kojim možemo izvoditi glazbu, ali svatko ima i svoj instrument u sebi, glas, najsavršeniji instrument.

Glazba je reproduktivna umjetnost što znači da se nju reproducira, izvodi i interpretira.  Nije važan samo onaj tko je napisao glazbu nego i onaj tko izvodi glazbu, onaj tko ju interpretira.
Prvi je način živa izvedba u trenutku- koncert  pred publikom, a drugi je onaj što nam je podario razvoj tehnike ,  emitiranjem preko snimljenog sadržaja s nosača zvuka.
Upravo ta tehnika doprinijela je da gotovo sva glazba koja je snimljena studijski može doprijeti do svakog uha, i svima nam omogućila bolji pregled  u taj pomalo nepregledan od silnog bogatstva, svijet glazbe.

Glazbenike nazivamo ljude koji se bave glazbom, a baviti se glazbom moguće je na mnoge načine. Neki od najvažnijih su skladatelji- oni koji pišu glazbu, interpretatori- oni koji izvode glazbu, dirigenti- voditelji ansambala i orkestara, muzikolozi- znanstvenici koju proučavaju glazbu,  graditelji instrumenata,  glazbeni pedagozi,  glazbeni producenti,  disc Jockeyi…. I na kraju dolaze slušatelji, oni koji koriste glazbu kao medij, kao hranu, zabavu,  kao najbolju pomoć za susret s mirom i sobom.

Osnovna podjela glazbe je vokalna , instrumentalna i vokalno instrumentalna glazba.
Postoji još jedna velika podjela, a to je ona da se glazba dijeli na svjetovnu i crkvenu glazbu.

Vrijeme je glazbu mijenjalo, kroz različita povijesna razdoblja , shvaćanje čovjeka, objekta ljepote, znanosti, tehnike, funkcije ali i shvaćanja i prikazivanja emocija. Svako povijesno razdoblje donosi novi pogled prvo na čovjeka i njegovu emociju. Kroz povijest se razvija i tehnika pjevanja i sviranja, grade se, nastaju i unapređuju instrumenti, povećavaju se orkestri uvodeći nove instrumente, a takav polet traje još i danas.  Od prapovijesne glazbe, preko naroda stroga vijeka, gdje se recimo u Kini glazba povezivala s filozofijom, u Indiji su  je smatrali božjim darom kojeg s pjesmom i svirkom treba vračati bogovima do Antike gdje je glazba bila u središtu njihove umjetnosti .

Stari su Grci pjevali u zborovima, slavili svoje bogove himnama, a glazbu su uveli i u drame gdje je nosila važnu ulogu.  Grci su razvili svoju teoriju glazbe, imali su svoje ljestvice i čini se prvi, kako se to iz mitova saznaje, prepisivali instrumentima svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, prije svega kod žičanih instrumenata, a kod puhačkim moć dovođenja u ekstazu.

Kasnije u srednjem vijeku pojavom crkve, glazba se podijelila na svjetovnu i sakralnu  glazbu. Ta podjela vrijedi i danas. U renesansi se razvijaju neki novi i stari instrumenti: harfa, lutnja, čembalo, orgulje, frula, rog….  U baroku i rokokou  glazba je prepuna ukrasa i krivudavih linija. Nastanak prvih opera u tom razdoblju prati i vezanje glazbe s dramskim tekstom.

Klasicizam donosi nove forme; sonatni oblik, klasičnu operu, simfoniju i gudački kvartet, a nakon toga slijedi romantizam u kojemu vlada fantazija  i čuvstveni elementi.  Upravo u tom razdoblju razvija se i današnja moderna glazba.
Nakon romantizma u „umjetničkoj glazbi“  slijedi avangarda u kojoj se teži eksperimentu  i naravno korištenje elektronske glazbe.

Sav ovaj skromni povijesni presjek odnosi se na umjetničku ili ozbiljnu glazbu. Pravog naziva nema, iako se klasična ili umjetnička glazba uvelike razlikuje od moderne glazbe, čiji razvoj slijedi u romantizmu. Vrlo je nespretno reći da moderna glazba nije umjetnička, a opet za klasičnu ili umjetničku glazbu reći da je ozbiljna, kada često to i nije slučaj.  Upravo ta zbrka oko imenovanja vrste glazbe potvrđuje njezinu širinu i značaj. Razvojem moderne glazbe nastaju mnogi pravci.

Na kraju krajeva 20. stoljeće je trebalo modernu glazbu, a kako se razvijao svijet i mijenjali socijalni aspekti  razvijala se i moderna glazba.

Tako se je nastao  jazz, bluse, Country(Swing,ballade) ,Pop, Rock(Classic rock,Hard-rock,metal,grunge), Funk, Elektronska glazba(techno,disco,house,rave), Folk glazba, Evergreen, Rap(hip hop,gangsta rap…), Ethno…. Kombiniranjem svih ovih stilova nastalo je još jako puno novih pravaca  i gotovo je nemoguće sve nabrojati.
Danas postoje škole i studiji  za klasičnu ili umjetničku glazbu, ali i jazz akademije, rock akademije,  škole za snimanje zvuka, škole za glazbene producente, škole za etno glazbe.

Razvojem glazbe i tehnike proširila se i njena primjena na filmsku glazbu, plesnu glazbu, ambijentalnu glazbu, meditativnu glazbu ili se koristi u ceremonijama kao vojna glazba.
Postoji  terapija glazbom, u kojoj se uz pomoć glazbe liječi duševno stanje pacijenta.

Koliko je široka primjena glazbe toliko je jak i njen utjecaj na nas. Često biramo kafiće i klubove prema onoj glazbi koja u tom prostoru svira. Po stilu odijevanja možemo vidjeti tko kakvu glazbu sluša.  Nerijetko upoznajemo ljude koji su fanovi bendova, orkestara  ili izvođača koji kupuju sve albume i putuju po gradovima prateći njihove  koncerte. Svaki ljubavni par ima svoju pjesmu. Često se sjećamo nekih važnih trenutaka  u našem životu i pjesme koja je baš tada svirala. Možda smo u mladosti bili sami članovi nekog benda i k tome se ludo zabavljali baš uz tu glazbu koju smo svirali, a možda smo bili dio neke ženske  ekipe koja je pratila neki muški bend.
U svakom slučaju glazba je ona koja povezuje i otvara. Uz nju se najbolje opuštamo i uživamo, ali uz nju i promišljamo i dolazimo bliže k sebi.